Klasične i online poduke iz gitare i ukulelea za početnike i napredne svih dobnih skupina. Uz uobičajene žanrove i stilove, naglasak je na fingerstyle tehnici.
Klasične i online poduke iz gitare i ukulelea za početnike i napredne svih dobnih skupina. Uz uobičajene žanrove i stilove, naglasak je na fingerstyle tehnici.
Kvintni krug sjajan je alat za sve glazbenike, no preopširno bi bilo samo u jednom postu navesti sve prednosti koje pruža i sve podatke koji se iz njega mogu iščitati – o tonalitetima, akordima, ljestvicama – pa ćemo se orijentirati na one zbilja najosnovnije.
U kvintnom je krugu 12 tonova kromatske ljestvice poredani u smjeru kazaljke na satu u intervalima po pet (kvinta). Peti ton od C je G, peti ton od G je D itd… Interval od pet tonova isto je što i sedam polustepena, odnosno sedam polja na gitari. Idemo li u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, dobit ćemo kvartni krug, interval je četiri (C je četvrti ton od G, F je četvrti ton od C itd…) što odgovara pet polustepeni, odnosno pet polja na gitari.
Uz pomoć kruga možete saznati koliko neki tonalitet ima povisilica i snizilica. C nema ni povisilica ni snizilica, pomaknemo li se jedan korak udesno brojimo povisilice i dolazimo do G koji ima jednu, iza njega je D koji ima dvije, A ima tri i tako dalje. Krenemo li ulijevo od C, brojimo snizilice: F ima jednu, B dvije, Eb tri, Ab četiri i tako dalje… Raspored povisilica i snizilica je uvijek isti: nove se dodaju već postojećima: G ima F#, D uz F# ima C#, A uz F# i C# ima i G#… F ima B, B ima B i Eb, Eb ima B, Eb, Ab…
POVISILICE
C = 0
G = 1 = F#
D = 2 = F# C#
A = 3 = F# C# G#
E = 4 = F# C# G# D#
H = 5 = F# C# G# D# A#
F# = 6 = F# C# G# D# A# E#
C# = 7 = F# C# G# D# A# E# H#
SNIZILICE
C = 0
F = 1 = B
B = 2 = B Eb
Eb = 3 = B Eb Ab
Ab = 4 = B Eb Ab Db
Db = 5 = B Eb Ab Db Gb
Gb = 6 = B Eb Ab Db Gb Cb
Cb = 7 = B Eb Ab Db Gb Cb Fb
Uz pomoć kvintnog kruga možete odrediti i relativne molove svakom duru, potrebno je samo ići tri koraka u smjeru kazaljke na satu: uzmemo li C dur, tri koraka udesno, Amol… E dur, tri koraka udesno i dolazimo do Db, sniženog D, što je zapravo povišeni C, C#mol… B dur, tri koraka i dolazimo do Gmola.
Nadalje, jedna od zgodnih primjena je i kod progresije 1-4-5, uobičajene progresije većine pjesama: odaberete tonalitet, neka to bude C, lijevo od njega je četvrti u tom tonalitetu (F), a desno peti (G)… Uzmete li E, lijevo je A, desno H…
Uz pomoć njega možete lako i prebacivati pjesme iz tonaliteta u tonalitet: recimo da pjesma ima akorde C-Am-F-G i želite je prebaciti u D-dur… Od C do D imate dva koraka udesno i isti broj koraka primijenite na sve akorde: ako C postaje D, Am s dva koraka udesno postaje H, F postaje G, a G postaje A, pa progresija u novom tonalitetu glasi D-Hm-G-A.
Ovo je tek jedan djelić što se sve može otkriti uz kvintni krug, a mogućnosti koje pruža doista su brojne.