Obrati intervala (inverted intervals)

Intervali znaju biti zbunjujući, osobito kada pričamo o njihovim obratima, odnosno “inverted intervals”. U smislu – ako je C spram A ‘veliki šesti’ (major sixth), kako je onda A u odnosu na C ‘mali treći’ (minor third)?

Pričali smo o intervalima u osnovnim crtama, a obrati nastaju kada se niži ton prebaci za oktavu više ili viši ton za oktavu niže. Dva su pravila:

1) Pravilo broja 9… Kako biste dobili ovaj ‘brojčani’ dio, samo trebate oduzeti od broja devet… Napraviti obrat ‘šestice’, primjerice: 9 – 6 = 3.
2) Čisti intervali ostaju čisti (‘perfect’ ostaje ‘perfect’); veliki postaju maleni i obratno (‘major’ postaje ‘minor’ i ‘minor’ postaje ‘major’; smanjeni postaju povećani i obratno (‘diminished’ postaju ‘augmented’ i ‘augmented’ postaju ‘diminished’).

Dakle, major 6th postat će minor 3rd… Minor 6th postat će major 3rd, perfect 5th postat će perfect fourth, a diminished 5th postat će augmented 4th.

Ali zašto broj devet? Zbog načina na koji se intervali broje… Uzmemo li primjerice tonove od C do E – C D E – ne brojimo samo D i E, već i C, što znači da imamo tri intervala. Uzmemo li tonove od od E do C – E F G A H C – nemamo pet intervala, već šest… A tri intervala plus šest intervala jednako je devet. Zbroj osnovnog intervala i intervala u obratu uvijek je devet: prima postaje oktava, sekunda postaje septima, terca seksta, kvarta kvinta, kvinta kvarta, seksta terca, septima sekunda i oktava prima.