Da biste svoje sviranje podignuli na višu razinu, lijepo bi bilo znati raspored tonova na vratu gitare, tzv. fretboard. Za razliku od klavira, gitara nije linearni instrument i isti se ton može uhvatiti na nekoliko mjesta: iako će zvučati isto, njegova će ‘boja’ biti drugačija. Odsvirajte, primjerice, C na trećem polju pete žice i C na osmom polju šeste žice; ako je gitara uštimana kako treba, tonovi zvuče identično (u fizikalnom smislu), ali ipak različito.
Ima li smisla bubati napamet sve tonove na vratu gitare? Pa baš i ne. Ima li smisla bubati ljestvice napamet i bez razumijevanja? Pa baš i ne. Nije nam bitno samo kako se svira, već i zašto se tako svira. A da bismo otvorili jedno novo poglavlje, morat ćemo malo pozvati u pomoć glazbenu teoriju. Nećemo ulaziti opširno u tumačenja, za detaljniji pristup postoje instrukcije, ali i ovo će biti, nadam se, dovoljno .-)
Osnovna jedinica prirodnih ljestvica, možemo reći i čitave zapadnjačke glazbe je polustepen (half-step). Vizualno ga je najlakše objasniti na primjeru klavira. Prirodna dur ljestvica glasi C D E F G A H C, a svaka bijela tipka predstavlja jedan ton. Između nekih bijelih tipki nalaze se crne i kada biste od prvog C do drugog C pritisnuli redom sve tipke – bilo bi ih točno dvanaest. Svaki taj razmak između tipki naziva se polustepen.
Svako polje na gitari predstavlja jedan polustepen; razmak između polja je polustepen. Gledamo li samo jednu žicu gitare, trznite praznu E žicu, izbrojite 12 polja na istoj žici i na dvanaestom će vas polju ponovno dočekati E, ovaj put viši za oktavu.
Dva polustepena, logično, daju jedan cijeli stepen (whole step). Vratimo se klaviru: Između C i D je cijeli stepen, između E i F samo pola. Zašto između E i F, odnosno između H i C nema crnih tipki? Zato što pravilo kaže da kod prirodne dur ljestvice polustepen MORA biti između trećeg i četvrtog, te između sedmog i osmog tona. Ovo pravilo primjenjuje se kod kvintnog i kvartnog kruga, odnosno kada se u priču uključe povisilice i/ili snizilice (crne tipke na klaviru).
Bacite pogled na prirodne tonove na vratu gitare:
Najbrži način kako za početak memorizirati ih na vratu gitare je naučiti prirodne tonove na svakoj žici. Ako znate prirodne tonove, znate i da su između njih povisilice i/ili snizilice.
Prvog dana naučite prirodne tonove na najdebljoj, šestoj E žici, drugog dana naučite na A žici i ponovite prethodni dan. Trećeg dana naučite tonove na D žici i ponovite prethodne dane… Svakog dana obradite jednu žicu i ponovite prethodne, pa ćete nakon šest dana znati raspored prirodnih tonova na vratu gitare.
Zapamtite i da su svi tonovi na petom i desetom polju svake žice prirodni. I za kraj, s obzirom da postoji sedam prirodnih tonova, svaki dan naučite i istražite gdje se koji nalazi na svim žicama. Prvi dan tražite C, drugi dan D, treći E i tako dalje…
Igrajte se, istražujte i zabavljajte, pa će kasnije učenje ljestvica i teorije biti znatno lakše i – prirodnije!