Klasične i online poduke iz gitare i ukulelea za početnike i napredne svih dobnih skupina. Uz uobičajene žanrove i stilove, naglasak je na fingerstyle tehnici.
Klasične i online poduke iz gitare i ukulelea za početnike i napredne svih dobnih skupina. Uz uobičajene žanrove i stilove, naglasak je na fingerstyle tehnici.
U glazbenoj teoriji, interval je razmak između bilo koja dva tona i dijele se u dvije skupine: harmonijski i melodijski. Interval je harmonijski kada dvije note zazvuče istovremeno, primjerice u akordu ili kada pjevač i njegovi prateći vokali pjevaju nekakvu melodiju. Melodijski interval je poput melodije gdje jedan ton slijedi drugi.
Intervale možemo podijeliti po vrsti i veličini. Veličina određuje udaljenost, razmak između tonova, a vrsta koliko polustepena ima između tonova. Uzmemo li kao primjer C-dur ljestvicu koja glasi C D E F G A H C, po veličini ćemo ovih osam tonova razvrstati ovako:
1 – C – prima
2 – D – sekunda
3 – E – terca
4 – F – kvarta
5 – G – kvinta
6 – A – seksta
7 – H – septima
8 – C – oktava
Nekad ćete svirajući naletjeti na akorde poput C5, C6 ili C9… Jednostavno ćete moći izračunati da nam u C5 treba ton G, u C6 nam treba A, a u C9 nam treba D (jer to zapravo oktava plus sekunda, a sekunda je D). Dakle 11 je isto što i 4, 12 isto što i 5 samo oktavu više, samo ponavljanje intervala koje smo već vdjeli.
Najmanji interval u glazbi (najčešće) zove se polustepen. Na gitari, polustepen je udaljenost od jednog polja do drugog na istoj žici. A dva polustepena čine jedan stepen. Da bismo dobili dursku ljestvicu, polustepeni moraju biti između trećeg i četvrtog, te između sedmog i osmog tona (u C-duru to je između E i F, te između H i C)
Po vrsti, intervale možemo podijeliti kao čiste i velike: čisti su prima, kvarta, kvinta i oktava, a veliki su sekunda, terca, seksta i septima. Tijekom sviranja susrest ćete se s dim i aug akordima, odnosno dim i aug intervalima, a oni nastaju ako se čisti interval povisi za jedan polustepen (aug) ili smanji za jedan polustepen (dim).
Čisti interval je prima, kvarta, kvinta i oktava; u C-duru to je odnos između tona C i tona F, između C i G, te naravno između tonova C i C. Odsviramo li primjerice u C-duru F#, znači da smo povisili ton F za pola stepena pa ćemo taj akord umjesto C4 zapisati kao Caug4. Vidite li negdje u akordu nastavak aug4, znate da četvrti ton ljestvice tonaliteta treba podići za pola stepena.
Dim akordi rade suprotno: Cdim4 znači da četvrti ton, dakle F, treba spustiti za pola stepena, što je ton E. I ne, premda ton E zvuči isto kao dim4 ne možemo ga zapisati kao E, jer na taj način mijenjamo veličinu intervala.